Hercegovina dobija prvu vjetroelektranu već 2015. godine

Subvencije Federacije BiH za proizvodnju električne energije iz OIE sada iznose oko 3 mil EUR na godišnjem nivou i ta količina je dovoljna da se postigne planirana proizvodnja od 41% do 2020. Povećanja subvencija u narednoj godini neće biti, rekao je za naš portal Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBIH.

– Subveniije su minimalne i ostaće na istom nivou u narednom periodu, jer nam nije cilj da se građani opterećuju. Federacija BiH sada ima 36,5% prizvodnje struje iz OIE, i nikada nije išla ispod 32%. Prije četiri godine, proizvodnja električne energije iz OIE bila je oko 40%, a 2013. 50%, što zavisi od hidroloških prilika – kaže Trhulj.

Građani ovog entiteta BiH kroz račune za struju plaćaju 12 feninga kao naknadu za obnovljive resurse.

Veći dio dosadašnjih subvencija (52%) su potrošene na minihidroelektrane, a u Federaciji BiH ih je oko 50. Taj entitet sada ima iskorišćeno 1.350 MW u hidrološkom smislu, a mogla bi da iskoristi još 2.300 MW. Od tih 2.300 MW, “Elektroprivredi BiH” i “Elektroprivredi HZHB” je dodijeljeno 1.000 MW, a privatni sektor na raspolaganju ima 1.300 MW.

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH uskoro planira objaviti nove tendere za dodjelu lokacija za male hidroelektrane.

– Očekuje se javni poziv za dodjelu lokacija za reku Bosnu. Ranije smo pripremili pozive za izgradnju pet MHE, ali nisu raspisani zbog izbora, te se očekuju uskoro. Riječ je o MHE snage od 12 do 18 MW – kaže ministar Trhulj i dodaje da su koncesije za MHE do 5 MW u nadležnosti kantona.

Na području Federacije BiH djeluje Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) koji je Vlada osnovala početkom ove godine. Operator je uspostavljen kao neprofitno pravno lice koje podstiče proizvodnju i otkupljuje električnu energiju iz postrojenja koja koriste OIEiEK.

Kako si rekli iz Operatora za naš portal, sa proizvođačima struje iz obnovljivih izvora imaju već potpisane ugovore o isporuci, kako po referentnoj, tako po garantovanoj otkupnoj cijeni. Riječ je o ugovorima koji su preuzeti od elektroprivrednih preduzeća sa teritorije Federacije BiH. Oni su obavljali poslove Operatora za OIEiEK do uspostave tog tijela.

Kada je riječ o vjetroparkovima, ministar energetike FBIH ističe da se oni mogu graditi i bez subvencija. Najveći potencijal je u Podveležju i Vlašiću. Inače, elektroprenosna mreža BiH može da primi 350 MW, gdje je za FBiH predviđeno 230, a za RS 120 MW.

Trhulj kaže da Federacija planira gradnju pet vjetroelektrana. Očekuje se da će taj entitet prvu vjetroelektranu dobiti 2018. godine.

– “Elektroprivreda BiH” i “Elektroprivreda HZHB” će graditi dva vjetroparka – VE “Podveležje” i VE “Mesihovina”, a za ostala tri mjesta se takmiči nekoliko investitora iz Livna, Kupresa i Tomislavgrada.

Svi zakoni koji regulišu oblast obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH donijeti su u posljednje tri godine. Budućim investitorima i dalje veliku muku predstavlja birokratija.

– Činjenica je da postoje tri nivoa vlasti. Do građevinske dozvole ide se preko opštine, kantona, Federacije kao entiteta. Samo uporni završe. Veliki cilj je upravo ubrzati cijeli taj proces – objašnjava Trhulj.

U Republici Srpskoj novac za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji, takođe, se obezbjeđuju iz naknade koja se obračunava svim krajnjim kupcima struje. Regulatorna komisija za energetiku RS utvrđuje potreban iznos novca za svaku godinu posebno, a na osnovu garantovanih otkupnih cijena za električnu energiju iz obnovljivih izvora i premija.

Kako su rekli iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS za portal “eKapija”, u 2014. godini za podsticaj proizvodnje struje iz OIE izdvojeno je nešto više od 4 mil EUR. Još u septembru količina proizvodene električne energije iz OIE bila je veća za 8 GWh u odnosu na dobijenu količinu u cijeloj 2013. godini.

– Poređenja radi, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u 2013. godinu iznosila je oko 25 GWh, dok je u periodu januar – septembar 2014. godine ostvarena proizvodnja od 33 GWh, jer je u 2014. godini u rad pušten određen broj malih hidroelektrana – rekli su u Ministarstvu.

U Ministarstvu podsjećaju da je procedura dodjele koncesije definisana Zakonom o koncesijama RS, što podrazumijeva da planirani energetski objekti moraju biti u skladu sa strateškim opredjeljenjem Republike Srpske i prostorno-planskom dokumentacijom. Tako se za solarne elektrane instalisane snage do 250 kW ili elektrane veće snage na postojećim objektima, ne dodjeljuju koncesije.

Kada je riječ o projektima izgradnje vjetroelektrana u Republici Srpskoj, na području opštine Nevesinje gradi se VE “Trusina” instalisane snage 51 MW, vrijedna 145 mil KM. Koncesionar je “Eol prvi” iz Nevesinja, a završetak prve vjetroelektrane u RS planiran je do kraja 2015. godine.

U Ministarstvu su nam rekli da je osim VE “Trusina”, na području Hercegovine planirana i izgradnja VE “Hrgud”.

Iz nadležnog ministarstva su poručili da je u potpunosti uređena oblast korišćenja i podsticanja podsticanja obnovljivih izvora u Republici Srpskoj, usvajanjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji i donošenjem podzakonskih akata, uključujući i Akcioni plan Republike Srpske za korišćenje OIE.

A šta na sve ovo kaže struka u BiH?

Emir Avdić, predsjednik Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih resursa u BiH (APEOR) i prvi investitor u OIE u BiH, ističe da je zakonska regulativa u RS bolja nego u Federaciji. Dok se Zakon u FBiH počeo primjenjivati u punom kapacitetu tek od kraja oktobra ove godine, RS je u svojim razvojnim planovima koristila realne podatke i projekcije, i samim tim postala konkurentnija.

– Posljednja zakonska regulativa u RS, poput Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije, te novi Pravilnik o podsticanju proizvodnje električne energije iz OIEiEK, kojim su predviđene značajno veće otkupne cijene, prije svega za projekte malih hidroelektrana, dovele su investitore u ovom entitetu u znatno povoljniji položaj od onih u entitetu FBIH. Cijene su, u zavisnosti od instalisane snage elektrane, veće od 10 do čak 15% u odnosu na one važeće u FBIH. To bi moglo podstaknuti mnoge domaće, ali i strane investitore, da počnu ulagati u ovakve projekte – kaže Avdić.

Inače, Avdićeva firma “Intrade energija” je prva privatna firma u BIH koja je investirala u projekte obnovljive energije. Konkretno, tokom 2004. i 2005. investirali su 10 mil EUR u izgradnju četiri male hidroelektrane na području Fojnice.

– Još tokom 2005/2006 pokrenuli smo projekat izgradnje hidroenergetskog sistema na Gornjoj Neretvi za šta su tri različite Vlade FBIH u tri navrata proglašavale tzv. javni interes. Tokom 2010. smo započeli i pregovore sa Komisijom za pregovore oko dodjele koncesije. Međutim, pri kraju pregovora Komisija je naprasno prekinula razgovore i od tada imamo status quo. Mi nismo odustali od projekta i očekujemo od nove Vlade FBIH da donese pozivne odluke u pravcu nastavka pregovora.

Prema podacima APEOR-a, u obnovljive izvore energije u BiH do sada je uloženo 100 mil EUR, a investitori su domaća i strana fizička lica i kompanije. Svi izgrađeni objekti nakon 30 godina prelaze u državno vlasništvo.