Home » Uncategorized » Aleksandar Makedonski je najvjerovatnije umro od posljedica trovanja kukurijekom?

Aleksandar Makedonski je najvjerovatnije umro od posljedica trovanja kukurijekom?

Aleksandar Makedonski je najvjerovatnije umro od posljedica trovanja toksičnom biljkom kojom je bilo začinjeno vino koje je pio, tvrde novozelandski naučnici.

Aleksandar Makedonski otrovan kukurijekom?

Čuveni vladar i vojskovođa, koji je pokorio teritorije od sjeverne Grčke do sjevera Indije, umro je u 33. godini (323. godine p.n.e.) nakon 12-odnevne agonije, za koju mnogi istoričari vjeruju da je bila izazvana groznicom.

Istraživači sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu sumnjaju da je vino koje je Aleksandar Veliki pio tokom svečanosti u Vavilonu bilo začinjeno biljkom koja uslijed fermentacije postaje smrtonosna.

Prema pisanju “Dejli mejla”, do ovog zaključka je došao dr Lio Šep, toksikolog sa novozelandskog Nacionalnog centra za otrove, koji je u kukurijeku (helleborus), biljci sasvim bezazlenog izgleda, pronašao krivca za smrt slavnog osvajača.

On je naveo da neke teorije o trovanju arsenikom i strihninom nisu vjerodostojne, jer bi smrt nastupila mnogo brže.

U studiji koju je napisao zajedno sa stručnjakom za antičku istoriju, dr Patom Vitlijem, a koja je objavljena u medicinskom časopisu “Klinička toksikologija”, Šep navodi da je najvjerovatniji krivac cvijet veratrum album, poznat kao bijeli kukurijek.

Ovaj cvijet, koji vino može da pretvori u otrov, bio je dobro poznat starim Grcima, koji su ga koristili radi izazivanja povraćanja.

Dr Šep smatra da se pomoću njega mogu objasniti Aleksandrovi posljednji dani provedeni u najstrašnijim mukama, kada nije mogao ni da govori ni da hoda.

Novozelandski istraživač navodi da je vino moralo biti veoma gorko, ali da mu je možda dodat šećer, a Aleksandar je ionako vjerovatno bio veoma pijan na banketu.

Kukurijek je zeljasta biljaka iz familije ljutica. Listovi su modrozelene boje, a cvjetovi su različite boje, u zavisnosti od vrste kukurijeka, kojih ima 20.

Smatra se jednim od vjesnika proljeća. Raste u borovim i bukovim šumama, ali se često uzgaja i kao saksijsko cvijeće. Spada u otrovne biljke, pa se koristi isključivo u estetske svrhe.(Nezavisne)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*