Omladinska organizacija "Korak Naprijed" Trebinje U korak naprijed sa vijestima, svaki dan.
Podsjećamo (na vrijeme!) koliko je zračenje sunca opasno po zdravlje!
FOTO: freedigitalphotos.net
U anketama i intervjuima koje je sprovela njemačka kompanija Beiersdorf, utvrđeno je da u svijetu postoje različiti ideali ljepote. Ženama u Aziji lijepša je svetlija koža, u Brazilu je obavezan bronzani ten, a tako je (donedavno) bilo i u ovom delu Evrope. Ideali se, međutim, i kod nas mijenjaju. Izgled preplanule bronzane ljepotice više nije popularan, a njegovo mjesto definitivno je preuzeo „zdrav“ ten. Žene žele lijep ten, ali ne na štetu svog zdravlja.
Danas smo svesniji rizika izlaganja suncu i preuranjenog starenja kože, barem leti. Ali, u proljeće ipak zaboravljamo SPF. Već s prvim sunčanim danima počinju upozorenja (poput ovog koje čitate) o štetnosti UVA zračenja koje u proljeće može da zavara jer temperature nisu mnogo visoke. Ali, pretjerano izlaganje UVA zračenju i u ovom razdoblju uzrokuje sušenje i zadebljanje kože, pogotovo na najizloženijem delu tijela – licu.
Siguran hlad
MIT: Mnogi misle da sunce dopire do kože samo ako je direktno izložena suncu. Na primjer, često čujemo da je na terasi kafića pod suncobranom nemoguće izgoreti.
ISTINA: Ko god vam ovo kaže – laže, jer suncobrani i oblaci ne sprečavaju u potpunosti prodiranje UV zraka. Osim toga, sunčevi zraci se odbijaju pa možete izgoreti čak i ispod suncobrana.
MIT: „Ako sam već preplanula, ne treba mi zaštita!“
ISTINA: Netačno. Samo ne treba da koristite vrlo visok faktor, dovoljan je SPF 20.
Urbani štitnici
U prvim sunčanim danima pametno je da nanesete viši faktor jer je tada koži potrebna snažnija zaštita od sunca. Da biste u prolećnim mjesecima zaštitili lice, stručnjaci preporučuju visok faktor – SPF 50. Nemojte da zaboravite ni usne, pogotovo ako ste svetlije puti i osetljivi na sunce.
Preosjetljivost
MIT: Kada/ako vaša koža pocrveni na suncu, samo bi trebalo da se sklonite u hlad na nekoliko sati, a poslijeopet možete nazad na sunce.
ISTINA: Opekotinama treba nekoliko sati da se razviju, ali njihov vrhunac slijedi poslije24 sata – dakle, kad vidite da vam koža crveni, već je kasno.
Vitamin D
MIT: Sredstva za sunčanje sprečavaju stvaranje vitamina D, zato ne smete da ih koristite u proljeće.
ISTINA: Hm… Tačno je da je našem tijelu potrebna određena količina sunčevog svetla da bi proizvelo vitamin D, ključan za neke vitalne funkcije ljudskog organizma. Vrijeme koje bi trebalo da provedete na suncu da biste aktivirali sintezu vitamina D vrlo je kratko (10-ak minuta sa licem i rukama izloženim suncu tokom jutarnjih ili kasnih popodnevnih časova). Veća količina sunčevog svetla nije potrebna za sintezu vitamina D, a dovodi do oštećenja kože.
Odjeća me štiti?
MIT: Često čujemo da zraci sunca ne mogu dopreti do kože kroz odjeću. A mnogi misle da nošenje šešira može da zamjeni zaštitnu kremu za lice.
ISTINA: Istina je da šeširi i odjeća donekle mehanički sprečavaju sunčeve zrake, ali s naglaskom na donekle. Na primjer, slamnati šeširi su vrlo nepouzdani jer su prepuni rupica. Takozvane UV tkanine mogu da spreče 99 odsto svih štetnih UVA i UVB zraka jer imaju zaštitni faktor UPF 50+, kao uostalom i kreme za zaštitu od sunca s faktorom SPF 50.
cafe.ba
