Vremenske prilike snažno utiču na raspoloženje, ali i izazivaju brojne zdravstvene tegobe, a ljekarsku pomoć obavezno potražite pošto temperatura poraste.

Tako su temperatura, vjetar, sunce, kiša, vazdušni pritisak i dužina trajanja dana direktno povezani s napadima artritisa, astme, migrene i niza drugih zdravstvenih tegoba. Međutim, od šest činilaca najveći uticaj ima temperatura, slažu se stručnjaci – ljetnji talasi vrućine vodeći su uzrok smrti.

 

Posebno su opasne nagle promjene temperature, jer tijelu treba nekoliko dana da se prilagodi. Razdoblja ekstremno visokih temperatura, praćeni visokom vlagom, čak i kod zdravih ljudi mogu da izazovu – toplotni udar, toplotnu iscrpljenost i grčeve, probleme sa srcem, kardio vaskularnim i disajnim sistemom kao i toplotni osip i opekotine od sunca.

 

Da biste izbjegli opasan toplotni udar i toplotnu iscrpljenost, tokom velikih vrućina, što više boravite u klimatizovanom prostoru i držite se hladovine. Pijte dovoljno tečnosti, što znači najmanje od 1,5 do dvije litre vode ili voćnih sokova dnevno.

 

Šta poslije prvih simptoma?

 

 Pored visoke temperature koja dostiže 40°C, simptomi toplotnog udara su i crvena, vruća i suva koža, ubrzan puls, pulsirajuća glavobolja, vrtoglavica, mučnina, zbunjenost i nesvjestica.

Već kod prvih simptoma treba da potražite klimatizovan prostor ili hladovinu. Osobu treba smjestiti u polusjedeći položaj, raskopčati odjeću, pa glavu i tijelo navlažiti hladnom vodom i pozvati ljekara.

Toplotni udar pojavljuje se kao posljedica nemogućnosti tijela da kontroliše svoju temperaturu. Mehanizam znojenja zakazuje, tijelo ne može da se rashladi, pa temperatura u roku od samo 10-15 minuta može da skoži do 41°C.

Šta je toplotna iscrpljenost?

Ako dugo boravite u vrućem okruženju, tijelo se pojačano znoji. Ako ne nadoknadite izgubljenu tečnost i elektrolite, mogu da se pojave vrtoglavica, glavobolja, mučnina, grčevi, drhtanje, disanje postaje plitko, a koža se znoji i postaje hladna. Smjestite se u hlad ili klimatizovan prostor i pijte što više tečnosti bez alkohola ili kofeina.

 

Nasilno ponašanje

Vrijeme snažno utiče na fizičko i psihičko zdravlje, tvrde naučnici. Visoka vlažnost može da pogorša artritis, a topli vjetar i kiša mogu da uzrokuju migrenu. Ekstremne vrućine mogu da budu uzrok nasilnog ponašanja i razdražljivosti i usporenih reakcija.

Vlaga umara i dok se sjedi

Tokom vrućina tijelo se pojačano znoji kako bi se rashladilo, ali ako je vlažnost vazduha visoka u tom vlažnom okruženju, znoj ne može da isparava s kože. Tijelo zato troši dodatnu energiju pa se osjećamo iscrpljeno i umorno i dok sjedimo.

 

Nizak pritisak – više nesreća

Promjene vazdušnog pritiska direktno utiču na to kako se osjećamo. Tako variranje vazdušnog pritiska može da smanji sposobnost koncentracije, tvrde biometeorolozi. Zbog niskog pritiska i pospanosti, tada raste i broj saobraćajnih nesreća.

izvor: (vijesti.me)