Bjeloglavi supovi traže staratelja

TREBINJE │ U Centru za reintrodukciju u selu Sedlari u Popovom polju prije četiri dana stigao je i drugi primjerak bjeloglavog supa, rijetke vrste orla lešinara, koji je u Republiku Srpsku uvezen iz Srbije, potvrdio je danas na pres konferenciji Slobodan Nagradić, direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Drugi primjerak skoro izumrle ptica stigao je iz rezervata prirode Uvac u Srbiji, nakon složene i višemjesečne procedure, a u okviru projekat vraćanja ove vrste orla u Popovo polje, gdje su do početka ratnih sukoba živjele kolonije bjeloglavog supa, koji provode Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Zavod za zaštitu prirode Srbije i Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ iz Beograda.

Od prošle jeseni u kavezu u Sedlarima smješten je „Dušan Silni“, bjeloglavi sup koji je slučajno pronađen u okolini Bratunca i zahvaljujući intervenciji stručnjaka zavoda – utočište je našao u Popovom polju, gdje se navikava na uslove nekad prirodnog staništa ove vrste.

Prva faza projekta ovim je uspješno okončana, ali je još dalek put do konačnog cilja – zasnivanja održivog jata ovih ptica u Popovom polju, kaže Slobodan Nagradić.

„Prvi naredni korak biće određivanje upravljača –po zakonskim propisima koja je to institucija ili eventualno nevladina organizcije koja će se starati o ova dva bjeloglava supa, kako bi dočekali da se jato postepeno uvećava, kada bi konačno mogli da budu pušteni iz kaveza. Naš zavod sada to radi, ali mi nemamo dovoljno sredstava, niti je to djelatnost za koju je zavod ovlašćen“, pojasnio je Nagradić.

Tim prije što opstanak ove rijetke vrste ptica danas zavisi od čovjekove brige, pojašnjavaju stručnjaci: lešinari se hrane uginulom stokom i teško dolaze do hrane u okolnostima kada sanitarne mjere propisuju hitno uklanjanje i zakopavanje lešine.

„Dva supa mjesečno pojedu oko 20 kg mesa, što nije prekupo niti količina koju zajednica ne može da obezbijedi“, kaže dr Saša Marinkovićiz Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ iz Beograda, dodajući da bi, s druge strane, obnova nekadašnjih kolonija bjeloglavih supova donijela višestruk benefit.

„Sup nije obična ptica: oni su vrsta od ekonomskog značaja jer pomažu razvoj eko-turizma, takođe i od estetskog – vraćaju ljepotu određenim krajevima, zatim obrazovnog značaja, ali i nacionalnog za srpski narod – oni se kao simbol pojavljuju u srednjevjekovnim grbovima“, istakao je Marinković.

Na temu ko bi mogao biti budući upravitelj male trebinjske kolonije supova u Sedlarima Nagradić je danas razgovarao i sa gradonačelnikom Trebinja Slavkom Vučurevićem, ali će, kako pojašnjava, konačnu odluku o tome ipak donijeti – Vlada RS.

Stručnjaci angažovani na projektu vraćanja bjeloglavog supa u Popovo polje obišli su danas Sedlare, dok program posvećen rijetkoj vrsti lešinara završava promocijom knjige„Bjeloglavi sup“, autora orintologa Bratislava Grubača iz Beograda.

Promocija počinje u 18 časova u Muzeju Hercegovine.

(R.S./Radiotrebinje)